Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Kadr

“Mi smo ga objavili u noći Kadr”, /1/ “a šta ti znaš šta je noć Kadr?” /2/ “Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci”, /3/ “meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake”, /4/ “spas je u njoj sve dok zora ne svane.” /5/

“Mi smo ga objavili u noći Kadr”, tj. Mi smo Kur’an objavili u blagoslovljenoj noći Kadr koja se nalazi u blagoslovljenom mjesecu ramazanu. Kur’an je odjednom iz Pomno čuvane ploče /Levhi-mahfuza/ u cjelini spuštan na nama najbliže nebo, a odatle po potrebi, prema događajima u toku dvadeset i tri godine objavljivan Božijem Poslaniku, s.a.v.s. “…a šta ti misliš šta je noć Kadr?” Ovo je veličanje značaja ove noći u kojoj je Allah objavio Kur’an, a.š., naročito što je ona “…bolja od hiljadu mjeseci”, tj. dobro djelo učinjeno u njoj je bolje od pobožnosti u trajanju od hiljadu mjeseci u kojima ne bi bilo noći Kadr. U tom smislu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: /663/ “Jedna noć borbe /držanja straže/ na Allahovom putu je bolja od hiljadu noći provedenih na nekom drugom mjestu.” Ovaj hadis navodi Ahmed. Ebu-Hurejre prenosi: “Kad je došao ramazan, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /664/ “Došao vam je mjesec ramazan, blagoslovljeni mjesec u kome vam je Allah propisao post.

U njemu se otvaraju dženetske, a zatvaraju džehenemske kapije. U njemu su okovani šejtani. U njemu je jedna noć bolja od hiljadu mjeseci. Ko bude uskraćen njenog dobra, taj je, zaista, uskraćen, zato što je pobožnost provedena u njoj ravna pobožnosti u trajanju od hiljadu mjeseci.” Buharija u svome Sahihu i Muslim u svome Sahihu od Ebu-Hurejrea navode da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Ko noć Kadr provede u ibadetu /duboko/ vjerujući i nadajući se /nagradi/, bit će mu oprošteni raniji grijesi.'” “…meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake”, tj. zbog blagoslovljenosti ove noći u njoj se meleki spuštaju više nego uobičajeno. Meleki se u većem broju spuštaju kad se spušta blagoslov i milost. Tako se oni spuštaju kad se uči Kur’an i okupljaju oko ljudi koji obavljaju zikr. Oni na svojim krilima, iz poštovanja, nose onoga ko traži znanje. Pod riječi “er-Ruh” ovdje se misli na Džibrila, a.s. “…sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane”, tj. noć Kadr je sigurna. U njoj šejtan ne može činiti zlo ni navoditi na njega. U njoj se provode odluke i određuje koliko će se živjeti i kakva će biti nafaka. U tom smislu Uzvišeni na drugom mjestu veli: “U njoj se svaki mudri posao riješi.” Neki kažu da se u toj noći spuštaju meleki, obilaze one koji klanjaju i blagosiljaju ih sve do zore.

U KOJOJ JE NOĆI KADR ?

1. – Od Ubade ibn es-Samita se prenosi da je rekao: /666/ “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Noć Kadr je u posljednjih deset dana ramazana. Ko ih provede u ibadetu moleći da u njima bude nagrađen, Allah će mu oprostiti i predašnje i docnije grijehe. To je neparna noć: dvadeset deveta, dvadeset sedma, dvadeset peta, dvadeset treća, ili dvadeset prva.'” 2. – Muslim u svom Sahihu od Ubejj ibn Kaba navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /667/”To je dvadeset sedma noć.” 3. – Od Muavije, Ibn-Amera, Ibn-Abbasa i nekih drugih se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:/668/ “To je dvadeset sedma noć.” 4. – Neki od ranijih generacija prenose da su pokušali da iz Kur’ana, iz riječi “ona”, iz ovog poglavlja kao njegove dvadeset sedme riječi, izvuku zaključak da se radi o dvadeset sedmoj noći. Allah, opet, najbolje zna.

ZNACI NOĆI KADR

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /669/ “Znaci noći Kadr su da je ona čista i svjetla kao da je u njoj pun mjesec. Ona je mirna i tiha. U njoj nema ni prevelike hladnoće ni vrućine. U njoj, dok ne svane, ni jednoj zvijezdi nije dozvoljeno da padne.” U njene znake spada: /670/ “[to sunce kad ona osvane iziđe zaokruženo, bez /uobičajenih/ zraka, kao da je pun mjesec. Taj dan šejtanu nije dopušteno da sa njime iziđe.” Sened ovog hadisa je dobar /hasen/.

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se,zahvaljujući Allahu i uz Njegovu pomoć,završava kratki komentar poglavlja “Kadr” .

Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Bejjina

“Nisu se nevjernici između sljedbenika Knjige i mnogobošci odvojili, (od zablude) sve dok im nije došao dokaz jasni:” /1/ “od Allaha Poslanik koji recitira listove čiste”, /2/ “u kojima su propisi ispravni.” /3/ “A podvojili su se oni kojima je data Knjiga baš onda kad im je došao dokaz jasni”, /4/ “a naređeno im je da samo Allaha obožavaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat udjeljuju; a to je – ispravna vjera.” /5/

Imam Ahmed od Ammar ibn Ebi-Ammara prenosi da je rekao: “Čuo sam Ebu-Habbeta el-Bedrija, a pravo ime mu je Malik ibn Amr ibn Sabit el-Ensarija da je rekao: /671/ Kada je objavljeno “…nisu se nevjernici između sljedbenika Knjige…”, Džibril je rekao: “Tvoj Gospodar ti, o Muhammede, naređuje da je proučiš Ubejju, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Ubejju: “Džibril mi je naredio da ti proučim ovo poglavlje.” Ubejj je rekao: “Allahov Poslaniče, zar sam tamo spomenut?” “Jesi”, odgovorio je Poslanik, pa je Ubejj zaplakao.” U jednoj drugoj verziji ovog hadisa, koji od Enesa ibn Malika navodi Imam Ahmed, stoji: /672/

“Allahov Poslanik, s.a.v.s., je Ubejj ibn Ka’bu rekao: ‘Allah mi je naredio da ti proučim: ‘Nisu se nevjernici između sljedbenika Knjige…”, pa je /Ubejj/ upitao: ‘I spomenuo me ti je po imenu?’ ‘Jeste’, rekao je, pa je /Ubejj/ zaplakao.” Ovaj hadis preko Šu’beta navode Buharija, Muslim, Et-Tirmizi i En-Nesai. El-Hafiz Ebu Musa el-Medini i Ibn el-Esir prenose predanje koje ide preko Ez- Zuhrija, a on prenosi od Ismaila ibn Ebi-Kulsuma, on od Metara el-Muzenija ili El-Medenija, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: /673/ “Allah sluša učenje: ‘Nisu se nevjernici između sljedbenika knjige…’ i govori: ‘Raduj se moj robe! Tako mi Moje Uzvišenosti, ni u jednom stanju, ni na ovom ni na onom svijetu, te neću zaboraviti i pružit ću ti u Džennetu sve dok ne budeš zadovoljan.’ Pod sljedbenicima Knjige misli se na jevreje i kršćane, a pod mnogobošcima na idolo i vatropoklonike, među Arapima i nearapima. Mudžahid kaže: “Nisu se” “odvojili”, tj. nisu prestali biti to što su bili, sve dok im istina nije postala jasna, “…sve dok im nije došao dokaz jasni”, tj. ovaj Kur’an. Uzvišeni zatim objašnjava šta je “dokaz jasni” pa kaže: ”

…od Allaha poslanik koji recitira listove čiste”, tj. Muhammed, s.a.v.s., koji uči Kur’an, a.š. “…u kojima su propisi ispravni”, tj. pravedni i ispravni, u kojima nema nikakvih greški ni nedostataka, jer su od Allaha, dž.š. Pod riječima Uzvišenog: “A podvojili su se oni kojima je data Knjiga baš onda kad im je došao dokaz jasni” misli se na narode prije nas kojima su objavljivane Knjige, koji su se, i nakon što im je Allah dao jasne dokaze, među sobom razišli i podvojili. Riječi Uzvišenog: “…a naređeno im je da se samo Allaha obožavaju, da Mu iskreno, vjeru ispovijedaju” slične su Njegovim riječima u drugom ajetu: “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene, zato Meni rubujte!'”(21:25) Zato Uzvišeni kaže: “…kao pravovjerni”, tj. napuštajući politeizam /širk/ i prihvatajući vjeru samo u jednog Boga /tevhid/. O značenju riječi /el-hanif/ “pravovjerni” više je bilo govora u poglavlju “Stoka” pa to ovdje nije potrebno ponavljati. “…i da namaz obavljaju”, tj”…i da zekat udjeljuju”, tj. da budu dobrostivi prema siromašnima. “…a to je ispravna vjera”, tj. jedino prava i ispravna vjera. Više islamskih učenjaka, među njima Ez-Zehri i Eš-Šafi iz ovog ajeta izvlače zaključak da i djela čine sastavni dio imana (vjerovanja).

“Oni koji ne vjeruju između sljedbenika Knjige i mnogobošci, bit će, sigurno, u vatri džehenemskoj, u njoj će vječno ostati: oni su najgora stvorenja.” /6/ “A oni koji vjeruju i čine dobra djela – oni su, zbilja, najbolja stvorenja.” /7/ “Njihova nagrada kod Njihova Gospodara su: edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti: Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga.” /8/

Uzvišeni obavještava da će nevjernici iz reda onih kojima je data Knjiga i idolopoklonici u Vatri vječno ostati i kaže da su “…oni najgora stvorenja.” ”El-berijje” znači – stvorenja. Uzvišeni, zatim, za one koji svojim srcem duboko vjeruju i svojim rukama rade dobra djela, kaže da su najbolja stvorenja. Na osnovu ovog ajeta, Ebu-Hurejre i drugi učenjaci, izvlače zaključak da su vjernici odabraniji i od samih meleka, jer Uzvišeni kaže: “Oni su, zbilja, najbolja stvorenja.” “Njihova nagrada kod njihova Gospodara su”, tj. na Sudnjem danu. “…edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti”, tj. bez prekida i prestanka. “…Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni.”

Zadovoljstvo Allahovo njima veća je nagrada od neprekidnih blagodati i uživanja koje će im biti date na vječno uživanje. “…a i oni će biti Njime zadovoljni”, tj. zadovoljni blagodatima koje će im na vječno uživanje dati. “To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga”, tj. ovu nagradu će dobiti onaj ko se Allaha bude bojao i robovao Mu kao da Ga gleda. Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /674/ “Hoćete li da vam kažem ko je najbolje stvorenje?” Rekli su: “Hoćemo, Allahov Poslaniče.” Rekao je: “Čovjek koji se, na Allahovom putu, drži uzde svoga konja i koji, kad god zatreba uzjaše na njega.” “Hoćete li da vam kažem ko je najbolje stvorenje?” Rekli su: “Hoćemo, Allahov Poslaniče.” Rekao je: “Čovjek koji čuva svoju stoku, klanja /propisane/ namaze i daje zekat.” “Hoćete li da vam kažem ko je najgore stvorenje?” Rekli su: “Hoćemo, Allahov Poslaniče.” Rekao je: “Čovjek od koga se u Allahovo ime traži da nešto da (podijeli), a on u Njegovo ime ne daje.”

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se,zahvaljujući Allahu i uz Njegovu pomoć,završava kratki komentar poglavlja “Dokaz jasni” .

Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Zilzal

"Kad se Zemlja najžešćim potresom svojim zatrese" /1/ "i kada Zemlja izbaci terete svoje" /2/ "i čovjek uzvikne: 'Šta joj je?'", /3/ "toga Dana će ona vijesti svoje kazivati" /4/ "jer će joj Gospodar tvoj narediti", /5/ "Toga Dana ljudi će se odvojeno pojaviti da im se pokažu djela njihova": /6/ "onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet će ga", /7/ "a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga." /8/

Ibn-Abbas kaže da riječi Uzvišenog: "Kada se Zemlja najžešćim potresom svojim zatrese", znače: Kad ga odozdo pokrene, a "...i kad Zemlja izbaci terete svoje", kad iz sebe mrtve izbaci. Ovakvo mišljenje zastupa više ranijih učenjaka. U ovom značenju, Uzvišeni na drugom mjestu kaže: "I kada se Zemlja rastegne i izbaci ono što je u njoj i potpuno se isprazni." /84:3-4/

U Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrea navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /675/ "Zemlja će svoja blaga izbacivati u vidu zlatnih i srebrenih stupova. Ubica će doći i reći: 'Zbog ovoga sam ubijao.' Zatim će doći onaj koji je prekidao rodbinske veze i reći: 'Zbog ovoga su prekinute moje rodbinske veze.' Zatim će doći kradljivac i reći: 'Zbog ovoga su mi odsječene ruke.' Zatim će biti pozvani, ali niko ništa neće uzimati." "...i čovjek uzvikne: 'Šta joj je?'", tj. začudit će joj se kako je, nakon što je bila mirna i stabilna, postala uznemirena. Zatim će iz svoje utrobe izbaciti sva ranije i kasnije pomrla tijela. "...toga Dana će ona vijesti svoje kazivati", tj. kazivat će šta je sve na njoj činjeno.

Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea navodi da je rekao: /676/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je proučivši ajet: '..toga Dana će ona vijesti svoje kazivati', rekao: 'Znate li šta su njene vijesti?' Rekli su: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', pa je rekao: 'Njene vijesti bit će da će svakom čovjeku i ženi svjedočiti šta su na njoj počinili i govoriti: 'Taj i taj je tada i tada uradio to i to.' To će biti njene vijesti i kazivanje.'" Ovaj hadis prenosi i Et-Tirmizi i kaže: "Ovo je hasen, sahih i garib hadis." "...jer će joj Gospodar tvoj narediti", tj. naredit će joj da se rascijepi pa će se rascijepiti, i da govori pa će govoriti. "Toga Dana ljudi će se odvojeno pojaviti", tj. u različitim grupama i skupinama, sretni i nesretni", "...da im se pokažu djela njihova", tj. da više šta su radili i budu nagrađeni za dobro dobrim, a kažnjeni za zlo zlim. Zato Uzvišeni kaže: "Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga." Imam Ahmed preko El-Hasana navodi da je /677/

 Sa’saa ibn Muavija, El-Ferezdekov amidža došao Božijem Poslaniku, s.a.v.s., i da mu je proučio: "Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga", pa je rekao: "Dovoljno mi je ovo da drugo ništa nisam čuo." U Buharijinom Sahihu nalazi se hadis u kome stoji: /678/ "Sačuvajte se od Vatre, makar sa jednom polovicom hurme, ili lijepom riječi!" U Buharijinom Sahihu, također, stoji hadis u kome se kaže: /679/ "Nipošto ne potcijeni učinjeno dobro, ma koliko sitno bilo; makar da isprazniš kofu vode u sud onoga ko traži vodu, ili da svoga brata sretneš vedra i nasmijana lica." U vjerodostojnom hadisu, također, stoji: /680/ "O žene, vjernice! Neka nipošto komšinica ne potcjenjuje pruženu pomoć od svoje komšinice, makar to bio ovčiji papak!" U jednom drugom hadisu stoji: /681/ "Podajte prosjaku makar izgorjeli papak!" Imam Ahmed od Aiše prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao običaj reći:/682/ "Aiša, nipošto ne potcijeni sitne grijehe! I za njih će neko pred Allahom tražiti svoje pravo." Imam Ahmed od Abdullah ibn Mesuda navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /683/"Čuvajte se potcjenjivanja sitnih grijeha. Oni se nagomilavaju dok čovjeka ne unište..."

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se, zahvaljujući Allahu, završava kratki komentar poglavlja "Zemljotres" .

Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Adijat

"Tako mi onih koji dahćući jure", /1/ "pa varnice vrcaju"/2/ "i zorom napadaju"/3/ "i dižu tada prašinu"/4/ "pa u njoj u gomilu upadaju", /5/ "čovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan", /6/ "i sam je on, doista, svjedok toga", /7/ "i on je, zbilja za bogatstvom pohlepan." /8/ "A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u grobovima"/9/ "i kada iziđe na vidjelo ono što je u srcima",/10/ "Gospodar njihov toga Dana sigurno sve znati o njima."/11/

Uzvišeni se kune konjima koji, kad krenu na Njegovom putu, jure i dašću. Dahtanje je glas koji pružaju konji dok jure. "...pa varnice vrcaju", tj. kad potkovicama svojima udaraju o kamen pa sijevaju varnice. "...i zorom napadaju." (684) Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad bi htio napasti, u zoru bi osluškivao čuje li se ezan, pa ako ga ne bi čuo, napao bi. "...i dižu tada prašinu", tj. prašinu iza konja na bojnom polju. "...pa u njoj u gomilu upadaju", tj. svi zajedno na mjesto gdje je neprijatelj navale. Ali ibn Ebi-Talib kaže da se pod ovim misli na kamile. Kad je Ibn-Abbas rekao da se pod ovim misli na konje, to je čuo Ali, pa je Ibn-Abbasu rekao: "U Bici na Bedru mi nismo imali konja, ako izuzmemo dva konja koja su imali Ez-Zubejr i El-Mikdad.

Kako se onda na pod "onima koji jure" može misliti na konje koji dašću? Pod "onima koji jure", misli se na pokret /hadžija/ sa Arafata na Muzdelifu koji kad dođu na Muzdelifu zapale vatre" Ibn-Abbas kaže: "Odustao sam od svoga mišljenja i prihvatio ono kako je rekao Ali, r.a." Ibn-Džerir kaže: "Ispravno mišljenje je da se pod ovim misli na konje koji svojim kopitama, kad trče izazivaju varnice." "...čovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan", tj. nezahvalan na blagodatima svoga Gospodara. El-Kenud značI isto što i el-kefur . El-Hasan kaže da se u ovakve ubraja onaj koji nabraja nedaće, a zaboravlja Allahove blagodati. "...i sam je on, doista, svjedok toga", tj. sam čovjek je svjestan da je nezahvalan. "...i on je, zbilja, za bogatstvom pohlepan", tj. on pretjerano voli bogatstvo, ili, žudi za njim i škrt je zato što mu je imetak drag. I jedno i drugo shvatanje značenja ovog ajeta je ispravno.

Podstičući na skromnost na ovom svijetu i pobuđujući želju za onim svijetom, Uzvišeni zatim kaže: "A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u grobovima", tj. kad iz grobova mrtvi ustanu. "...i kad iziđe na vidjelo ono što je u srcima", tj. kad se pokaže šta su u sebi skrivali i tajili, kako kaže Ibn-Abbas. Gospodar njihov toga Dana sigurno sve znati o njima “ tj. potpuno zna sve što su i kako radili, pa će ih prema tome nagraditi ili kazniti i nikome ni koliko je jedna trun neće nepravde učiniti.

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se,uz Allahovu zahvalu i Njegovu pomoć,završava kratki komentar poglavlja "Oni koji jure" .

Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Qaria

“Smak svijeta.”/1/ “Šta je Smak svijeta?” /2/ “i šta ti znaš o Smaku svijeta?”/3/ “Toga dana će ljudi biti kao leptiri raštrkani”,/4/ “a planine kao šarena vuna iščupana.”/5/ “Onaj u koga njegova dobra djela budu teška”/6/ “u ugodnu životu će živjeti”, /7/ “a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka”, /8/ “boravište će mu bezdan biti.”/9/ “A znaš li ti šta će to biti?”/10/ “Vatra užarena!”/11/

El-Kari’atu jedno je od imena Sudnjeg dana, kao što su i: El-Hakkatu, Et-Tammetu, Es-Sahhatu, El-Gašijetu it.d. Pridajući veliki značaj ovom događaju, Uzvišeni dalje kaže: “Šta je Smak svijeta? I šta ti znaš o Smaku svijeta?”, a zatim to objašnjava sljedećim riječima: “Toga dana će ljudi biti kao leptiri raštrkani”, tj. u svom bunilu i raštrkanosti neće znati kuda će udariti, kao što Uzvišeni na drugom mjestu kaže: “…kao da su skakavci rasuti” “…a planine kao šarena vuna iščupana”, tj. kao šarena vuna koja se počela kidati. Uzvišeni, zatim govori do kakve će sve počasti ili poniženja, ljude njihova djela dovesti, pa kaže: “Onaj u koga njegova dobra djela budu teška”, tj. kod koga njegova dobra djela pretegnu loša “…u ugodnom životu će živjeti”, tj. u Džennetu. “…a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka”, tj. kod koga loša djela pretegnu dobra, “…boravište će mu bezdan biti”, tj. naglavačke će se strmoglaviti u Džehennem.

Neki kažu da to znači da će mu poput majke kojoj se vraća na Onom svijetu biti provalija, i da je to jedno od imena džehenemske Vatre. Ibn-Džerir kaže da je za provaliju rečeno “majka”, jer onaj ko se u nju surva, drugog boravišta, do nje, neće imati. Zato Uzvišeni, objašnjavajući šta je provalija, kaže: “A šta ti znaš šta će to biti? – Vatra užarena!”, tj. užarena, rasplamsala vatra, nepodnosive vrućine. Ebu-Mus’ab od Ebu-Hurejrea navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (685) “Žestina vatre koju ljudi na ovom svijetu potpaljuju samo je sedamdeseti dio džehenemske vatre.” Ovaj hadis navode i Buharija i Muslim. U jednoj od verzija ovog hadisa stoji: (686)”Ona je od nje jača šezdeset devet puta.” U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (687) “Vatra se požalila i rekla: ‘Gospodaru, sama sebe jedem’, pa joj je dozvolio da dvaput uzdiše; jednom zimi i jednom ljeti. Najveća hladnoća koju osjećate zimi je od nje, a najveća vrućina koju osjećate ljeti je od nje.”

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se, zahvaljujući Allahu i uz Njegovu pomoć,završava kratki komentar poglavlja “Smak svijeta” .

Tefsir Ibn Kesir - Sura At-Takasur

"Zaokuplja vas nadmetanje u umnožavanju imetka/1/sve dok grobove ne naselite. /2/a ne valja tako, saznat ćete svakako ! /3/I još jednom, ne valja tako! Saznat ćete sigurno ! /4/Ne valja tako, kad biste vi znali pouzdano/5/Džehennem ćete vidjeti jasno ! /6/I još jednom, doista ćete ga vidjeti očigledno ! /7/ Zatim ćete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno ! /8/

” Zaokuplja vas nadmetanje u umnožavanju imetka”, tj. da što više imetka i djece steknete, pa vas ovaj svijet zaokuplja i odvraća pažnju od onoga svijeta. “…sve dok grobove ne naselite”, tj. dok ne pomrete.

U Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrea navodi se da je rekao:

“Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Čovjek govori: Moj imetak, moj imetak !”, a od imetka mu pripada samo: što pojede pa to uništi, obuče i podere, ili podijeli i proslijedi. Sve što je mimo toga, on će kad ode, drugome ostaviti.” 

U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu od Enesa se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Čovjek stari i oronjava, ali dvije osobine uz njega ostaju: pohlepa i nada u dug život.”

Ibn-Asakir u biografiji El-Ahnef ibn Kajsa prenosi da je nekom čovjeku, vidjevši ga kako u ruci drži dirhem rekao: “Čiji je ovo dirhem ?” Kada je čovjek odgovorio: “Moj”, rekao mu je: “Bit će tvoj ako ga utrošiš da bi kakvu nagradu zaslužio ili zahvalnost postigao.” Zatim je citirao riječi pjesnika: “Ti si imetkov, ako ga čuvaš,a ako ga trošiš, imetak je tvoj.”

U pogledu riječi Uzvišenog: “A ne valja tako, saznat ćete svakako ! I još jednom, ne valja tako ! Saznat ćete sigurno !” El-Hasan kaže da ovo predstavlja prijetnju jednu iza druge. “Ne valja tako, kad biste vi znali pouzdano”, tj. da ovo pouzdano znate, nadmetanje vas ne bi zaokupljalo i odvraćalo da tražite Onaj svijet sve dok do grobova ne dospijete. 

Uzvišeni, zatim, kaže: “Džehennem ćete vidjeti jasno, i još jednom, doista ćete ga vidjeti očigledno !” Ovo je pojašnjenje ranije iznesene prijetnje u riječima Uzvišenog: “A ne valja tako, saznat ćete svakako ! I još jednom, ne valja tako ! Saznat ćete sigurno !”, kojom im On prijeti, tj. kad džehenemlije ugledaju vatru kad zapucketa i raspali se, od čijeg će straha i veličine, kad ugledaju strahote, i najbliži melek i poslani vjerovjesnik, na koljena pasti. ” 

…zatim ćete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno !”, tj. toga dana ćete biti pitani jeste li bili zahvalni na blagodatima koje vam je Allah dao, zdravlju, sigurnosti, nafaki i dr. Ibn-Džerir od Ebu-Hurejrea, r.a., navodi da je rekao: 

“Dok su Ebu-Bekr i Omer sjedili, prišao im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., i upitao: ‘Šta vas je natjeralo da ovdje sjedite ?’ Njih dvojica su odgovorili: ‘Tako nam Onoga Koji te je s istinom poslao, iz naših kuća nas nije istjeralo ništa drugo do glad.’ On je rekao: ‘Tako mi Onoga Koji me je s istinom poslao, ni mene nije ništa drugo istjeralo.’ Odatle su krenuli zajedno dok nisu došli do kuće jednog ensarije čija ih je žena dočekala, koju je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: ‘Gdje je taj i taj?’ (tj. muž). Odgovorila je da je otišao da im potraži pitke vode. Čovjek je došao noseći mješinu sa vodom i rekao: ‘Dobro došli ! Zar je Božijeg roba mogao posjetiti neko odabraniji nego što je Vjerovjesnik koji me je posjetio danas!’ Objesivši mješinu sa vodom za korijen grane jedne palme, otišao je i donio im grozd hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: ‘Zašto ih nisi pootkidao ?’ ‘Htio sam da ih pred svojim očima proberete’, odgovorio je. Zatim je uzeo nož, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Nemoj da bi zaklao muzaru !’ Toga dana zaklao im je bravče, pa im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada su jeli, rekao: ‘Za ovo ćete, na Sudnjem danu, biti pitani. Iz vaših kuća vas je istjerala glad i niste se u njih ponovno vratili dok ovo niste dobili. Ovo spada u blagodati.'” Ovaj hadis navodi Muslim, Ebu-Ja’la, Ibn-Madže i sastavljači sva četiri Sunena.

Ali ibn Ebu-Talha od Ibn-Abbasa prenosi da je u pogledu riječi Uzvišenog: “…zatim ćete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno !”, rekao: “Sladak život /blagodati/ jesu zdravo tijelo, uši i oči. Allah će Svoje robove pitati u što su ih koristili, iako to On bolje zna od njih samih.” Na to se misli pod riječima Uzvišenog: “…i sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.” (17:36) 

U Buharijinom Sahihu, i Sunenima Tirmizije, Nesaije i Ibn-Madžea navodi se da je Ibn-Abbas rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /691/'Oko dvije blagodati mnogi ljudi se zavaravaju: oko zdravlja i slobodnog vremena'”, tj. nedovoljno zahvaljuju na ove dvije blagodati, niti ih koriste kako treba, a svako ko ih ne koristi kako treba i ne vodi o njima brigu, zavarava se.

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se, zahvaljujući Allahu i uz Njegovu pomoć, završava kratki komentar poglavlja “Nadmetanje” .

Tefsir Ibn Kesir - Sura El-Asr

“Tako mi vremena”/1/ “čovjek je na gubitku, doista”, /2/ “samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.”/3/

“Tako mi vremena…” El-‘asr znači ez-zeman – vrijeme. Zejd ibn Eslem ka`e da se ovdje misli: “Tako mi ikindija – namaza”. Prvo mišljenje je ispravnije. Dakle, Allah Uzvišeni kune se vremenom da je čovjek na gubitku i da ga čeka propast “…samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine”, tj. između onih kojima prijeti propast i gubitak Uzvišeni izuzima one koji srcem dobro vjeruju i rukama rade dobra djela. “…i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje”, tj. oni koji jedni drugima preporučuju da budu strpljivi na nedaćama, izazovima sudbine i uznemiravanju od drugih, te da budu poslušni kad im se naređuje dobro i kad se odvraćaju od zla. Amr ibn el-‘As spominje da ga je Musejleme el-Kezzab, kad mu je Amr, prije nego je primio islam došao, pitao: “Šta je u ovom periodu objavljeno vašem drugu tj. Muhammedu ?”Amr je rekao: “Objavljena mu je jedna kratka, jezgrovita i rječita sura.” “Koja?”, upitao je, pa mu je rekao: “Tako mi vremena, čovjek, je na gubitku, doista, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje”, pa je Musejleme malo razmislio i rekao: “I meni je objavljeno nešto slično.” Amr je upitao: “Šta je to?”, pa je rekao: “O glodaru, o glodaru! Ti imaš dva uha i prsa, a ostatak ti je udubina, rupa.” Zatim je upitao: “Amr, kako ti se sviđa?” Amr mu je odgovorio: “Tako mi Allaha, ti dobro znaš da ja znam da lažeš.” Eš-Šafi, neka mu se Allah smiluje, rekao je: “Kad bi ljudi razmislili o ovom poglavlju, bilo bi im dovoljno.”

Tefsir: Ibn Kesir

Ovim se, zahvaljujući Allahu i uz Njegovu pomoć, završava kratki komentar poglavlja “Vrijeme”.